Samoglasnici i suglasnici u italijanskom jeziku
Italijanski jezik ima pet vokala (samoglasnika) i šesnaest konsonanata (suglasnika). U italijanskom jeziku pet vokala su A, E , I ,O, U, ostala slova su konsonanti.
Izgovor nekih slova :
ci (či) chi (ki) ca (ka), co (ko), cu (ku).
ce (če) che (ke)
gi (đi) ghi (gi) ga (ga), go (go), gu (gu).
ge (đe) ghe (ge)
h - se nikada ne izgovara.
qu - iza q uvek ide u a kada iza njih stoje vokali izgovaraju se kua, kue, kui, kuo (quadro, querella, quiete, quota.)
cq - dok se svi ostali konsonanti mogu predstaviti duplim znakom / Un cane abbaia, la mucca pascola, una stoffa di lana, oggi piove, un gatto sul tetto, la rosa rossa, / slovo q kada se izgovara udvojeno piše se cq ( acqua, acquila, acquistare ).
s - između dva vokala čita se (z), ili na početku riječi ako sledi jedan od suglasnika b ili l (sbaglio, slancio )
ss - se uvijek čita kao (s) /rosso, rossetto/
z - se izgovara kao (c) pizza, i kao (dz) mazzo
gli - gl + i čita se ( lji ) /figli, fogli/
gli - gl + i + a,e,o,u čita se ( lj ) /maglia, moglie, figlio/
gn - (nj) / bagno, agnello, ogni /
sci i sce daju (š) / sci, scena, sciare, sciopero, sciupare/
sch ispred e čita se (ske) / schermo,scheletro, schema/
Jedino slovo i zvuk koji ne postoji u italijanskom jeziku, u odnosu na naš, je Ž, iako, koristeći npr. stranu riječ “garage”(garaža) i oni će izgovoriti “garaž”.